Kako dobiti gotovinski kredit u Hrvatskoj

Ukratko: tko dobiva kredit, koliko i uz koji trošak

Gotovinski kredit u Hrvatskoj može dobiti punoljetna osoba s redovitim primanjem koje banka može provjeriti. Koliko ćete dobiti ne odlučuje banka slobodno: Odluka Hrvatske narodne banke o kriterijima kreditiranja potrošača (NN 50/2025) u čl. 7 st. 4 zabranjuje kreditnoj instituciji da odobri nestambeni potrošački kredit ako je DSTI omjer veći od 40 %, a čl. 9 st. 2 ograničava takav ugovor na najviše deset godina. Cijena ima svoju granicu: za ugovore sklopljene od 1.7.2026. do 31.12.2026. najviši dopušteni EKS na potrošački kredit iznosi 7,40 %, a najviša fiksna nominalna stopa 8,10 %.

Trošak koji se najčešće previdi nije kamata. Banke uz kredit traže zadužnicu i izjavu o zapljeni potvrđene kod javnog bilježnika, a javnobilježnička nagrada za tu potvrdu iznosi 13,00 EUR za iznose do 10.000,00 EUR. Taj novac po zakonu ne ulazi u EKS, pa dva kredita s istim EKS-om ne moraju koštati isto.

Jedna napomena o datumima. Danas vrijedi Zakon o potrošačkom kreditiranju (ZPK). Od 20.11.2026. primjenjuje se Zakon o potrošačkim kreditima (NN 86/2026), i mijenja se dvoje po različitim pravilima: obveze u postupku odobravanja (procjena, uvid u registar, predugovorne informacije) idu po propisu koji vrijedi kad podnosite zahtjev, a prava iz sklopljenog ugovora (odustanak, prijevremena otplata, promjena kamate) idu po propisu koji je vrijedio kad je ugovor sklopljen, jer čl. 109 novog zakona ostavlja starije ugovore na starom zakonu, uz iznimku gornjih granica kamatnih stopa. Tko potpiše u listopadu 2026., za odustanak i prijevremenu otplatu zadržava ZPK do kraja otplate.

Uvjeti za gotovinski kredit

Nijedan od dva zakona ne propisuje najnižu ni najvišu dob. Donja granica dolazi iz općeg prava: ugovor traži poslovnu sposobnost, a ona se stječe punoljetnošću, dakle s 18 godina. Gornju dob postavlja svaka banka sama i objavljuje je kao dob na kraju otplate; kod pet banaka pregledanih 10.09.2026. to je bilo 70 do 75 godina, a jedan proizvod za umirovljenike išao je do 78. To nije zakonska granica i razlikuje se od banke do banke.

Ni jedan ni drugi zakon ne postavljaju uvjet državljanstva ili prebivališta. Banke to reguliraju svojim općim uvjetima, pa se i taj uvjet provjerava kod konkretne banke, a ne u zakonu.

Ostaje dohodak. Ista Odluka HNB-a u čl. 6 traži da se mjesečni prihod uzme iz redovitih primanja od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, kapitala, imovine i drugog dohotka, neto od poreza i doprinosa, kao prosjek najmanje zadnja tri mjeseca. Jednokratne isplate poput jubilarne nagrade se ne uzimaju. Nijedna vrsta primanja nije isključena, pa gotovinski kredit za umirovljenike nije poseban zakonski slučaj nego redovit posao: mirovina je redovito primanje, banke traže odrezak od mirovine, rješenje ili obavijest o mirovini, a rok otplate im najčešće skraćuje vlastita gornja dob.

Zašto je iznos manji nego što ste izračunali

DSTI omjer banka računa po propisanim pravilima, ne po vlastitoj procjeni, i tri stavke redovito iznenade:

• dopušteno prekoračenje i kartično zaduženje ulaze u mjesečni trošak po 3 % prosječnog korištenog prekoračenja u zadnja tri mjeseca, odnosno 3 % stanja kartice na kraju prethodnog mjeseca,
• ako se rata ili preostali rok ne mogu utvrditi, pretpostavlja se otplata u anuitetima kroz 36 mjeseci,
• u ukupan dug ulaze i obveze sudužnika, uključujući one gdje ste sudužnik na tuđem kreditu.

Krediti koji se zatvaraju novim kreditom se ne broje dvaput.

Što pripremiti prije zahtjeva

Kod svih pregledanih banaka traže se ista tri elementa: zahtjev za kredit, osobna iskaznica svih sudionika u kreditu i dokaz o primanjima. Razlika je u trećem.

Dokaz o plaći danas je JOPPD izvješće iz REGOS-a, za zadnjih šest ili dvanaest mjeseci ovisno o banci, uz potvrdu poslodavca na obrascu banke. Nijedna od pregledanih banaka ne traži obrazac IP1. Ako vam plaća već šest mjeseci sjeda na račun u toj banci, više banaka ne traži dokumentaciju o primanjima uopće, a jedna odobrava kredit u mobilnoj aplikaciji bez dokumentacije.

Obrtnici i paušalisti imaju dulji popis: porezno rješenje ili PO-SD obrazac za prethodnu godinu, potvrdu Porezne uprave o dohotku i o nepostojanju poreznog duga, promet po računu i, kod nekih banaka, BON-2 ili SOL-2. To je praksa banaka na dan 10.09.2026., a ne zakonska obveza.

Što banka provjerava i gdje tu stoji HROK

Procjena kreditne sposobnosti je zakonska obveza. ZPK u čl. 8 st. 1 traži da je banka provede prije sklapanja ugovora, na temelju informacija koje zatraži od potrošača ili, ako je nužno, uvidom u dostupne kreditne registre. ZPK ne propisuje što slijedi ako procjena ispadne negativna. Od 20.11.2026. to prestaje biti tako: čl. 28 st. 16 novog zakona dopušta sklapanje ugovora samo ako procjena pokaže da će potrošač vjerojatno otplaćivati, čl. 28 st. 4 traži pisano upozorenje već pri zaprimanju zahtjeva, čl. 28 st. 11 zabranjuje korištenje podataka s društvenih mreža, a čl. 28 st. 22 traži pisanu obavijest o odbijanju bez odgode.

Uvid u kreditni registar nije obvezan ni u jednom od dva režima. ZPK ga veže uz uvjet „ako je nužno”, a novi zakon u čl. 28 st. 9 uz ocjenu slučaja, uz izričitu zabranu da se procjena temelji isključivo na kreditnoj povijesti. Zato pitanje „banke koje ne gledaju HROK” nema koristan odgovor: banka podatke o vašem ukupnom dugu mora prikupiti ovako ili onako, iz registra ili na drugi odgovarajući način, pa uredan OSR sam po sebi nije odobrenje, a izbjegavanje HROK-a nije strategija.

HROK je privatno društvo koje vodi OSR sustav u koji izvještavaju kreditne i financijske institucije. Podaci se u OSR-u čuvaju četiri godine, a nakon što je obveza u cijelosti podmirena drže se još najviše četiri godine od podmirenja. Podatak može ispraviti samo institucija koja ga je unijela.

Tri prava koja vrijedi znati:

• ako vam zahtjev bude odbijen na temelju podataka iz kreditnog registra, banka vas o tim podacima i o registru mora obavijestiti smjesta i besplatno (ZPK čl. 9 st. 2),
• vlastito izvješće možete zatražiti preko institucije čiji ste klijent ili pisanim zahtjevom HROK-u s potpisom ovjerenim kod javnog bilježnika; HROK cijenu ne objavljuje, pa je ovdje ne navodimo,
• od 20.11.2026. banka vas mora unaprijed obavijestiti da će izvršiti uvid u registar (čl. 31 st. 1), a ako prijavi neispunjenje obveze, o tome vas mora obavijestiti u roku od 30 dana (čl. 32 st. 7).

Blokada računa ili ovrha nisu zakonska zapreka. Ni u jednom od dva zakona ni u Odluci HNB-a nema odredbe koja bi takvu osobu isključila. Smeta aritmetika: ovrha uzima nezaštićeni dio plaće, čime raste mjesečni trošak duga i pada iskoristivi dohodak. Jedna banka objavljuje da uz promet po računu druge banke traži i potvrdu o blokadi računa, ali nijedna od pregledanih ne objavljuje opće pravilo, pa ni mi ne tvrdimo ni da banke odobravaju blokiranima ni da im zakon to brani.

Koliko možete dobiti i na koji rok

Zakonske granice iznosa nema. Ono što stvarno odlučuje jesu DSTI omjer od 40 %, rok od deset godina i ponuda konkretne banke. U Informativnoj listi HNB-a, u kategoriji gotovinskih nenamjenskih kredita u eurima, na dan 10.09.2026. bile su 22 institucije: najviši objavljeni iznosi kretali su se od 25.000,00 do 50.000,00 EUR, najdulji objavljeni rok kod gotovo svih bio je 120 mjeseci, a objavljeni fiksni EKS od 5,47 % do 7,13 %. To su podaci koje institucije same prijavljuju i mijenjaju se stalno, pa ih provjerite na listi na dan kad odlučujete.

Jedna granica postoji, ali nije granica posudbe: ZPK se ne primjenjuje na kredite iznad 132.722,81 EUR, što znači da takav kredit do 20.11.2026. nema nijedno pravo opisano u ovom vodiču. Novi zakon tu granicu ne poznaje.

Što gotovinski kredit stvarno košta

Naknada za obradu kreditnog zahtjeva nije ograničena nijednim propisom. Ograničen je EKS, u koji ta naknada ulazi, pa je gornja granica od 7,40 % za razdoblje 1.7.2026. do 31.12.2026. jedina stvarna granica cijene. Nekoliko banaka objavljuje „bez naknade”, dvije od pet pregledanih ne objavljuju ništa, a šutnja nije nula. Od 20.11.2026. naknada mora odgovarati stvarnom trošku koji je banka imala i ne smije se uvoditi ni povećavati nakon sklapanja ugovora (čl. 45).

Zadužnica i izjava o zapljeni po pristanku dužnika potvrđuju se kod javnog bilježnika i taj trošak snosi korisnik kredita. Nagrada je propisana u razredima prema iznosu do kojeg je isprava izdana i javnobilježnička pristojba se na nju ne plaća. Tablica je iz Pravilnika NN 154/2022, koji je na snazi od 1.1.2023., i to je zadnja objavljena tablica koju smo našli.

Javnobilježnička nagrada za potvrdu (solemnizaciju) zadužnice, prema iznosu isprave, Pravilnik NN 154/2022

Iznos do kojeg je isprava izdana	Nagrada
do 10.000,00 EUR	13,00 EUR
10.000,01 do 15.000,00 EUR	17,00 EUR
15.000,01 do 20.000,00 EUR	20,00 EUR
20.000,01 do 25.000,00 EUR	23,00 EUR
25.000,01 do 35.000,00 EUR	27,00 EUR
35.000,01 do 40.000,00 EUR	30,00 EUR
40.000,01 do 45.000,00 EUR	33,00 EUR
45.000,01 do 50.000,00 EUR	40,00 EUR
50.000,01 do 70.000,00 EUR	46,00 EUR
70.000,01 do 90.000,00 EUR	53,00 EUR
90.000,01 do 130.000,00 EUR	60,00 EUR
130.000,01 EUR i više	66,00 EUR

Ako je polica osiguranja uvjet odobrenja, premija ulazi u EKS. Od 20.11.2026. banka mora prihvatiti policu drugog osiguratelja uz jednakovrijedno pokriće i zbog toga ne smije mijenjati uvjete kredita, a prije sklapanja police morate dobiti najmanje tri dana za usporedbu ponuda (čl. 26).

Traženje tekućeg računa ili prijenosa plaće danas nije zabranjeno. Od 20.11.2026. čl. 26 st. 1 zabranjuje praksu vezanja, a čl. 26 st. 8 dopušta objedinjavanje. Naše je čitanje da bolja kamata uz prijenos plaće ostaje dopuštena, a kredit koji se bez računa uopće ne može dobiti postaje sporan. To je čitanje, ne utvrđeno pravilo.

Potpis, isplata i odustanak u roku od 14 dana

Ugovor se sklapa u pisanom obliku ili naprednim elektroničkim potpisom, pa je i potpuno online sklapanje danas zakonito. Predugovorne informacije dobivate na propisanom obrascu, no banke taj dokument na svojim stranicama nazivaju različito, pa ga ne imenujemo. Bitno je što na njemu mora pisati: EKS, ukupan iznos koji plaćate, javnobilježnički troškovi i pravo na odustanak. Na zahtjev imate pravo i na besplatan nacrt ugovora, koji odnesete kući i pročitate na miru.

Rok za odustanak je 14 dana, bez navođenja razloga, i teče od sklapanja ugovora ili od dana kad ste primili uvjete i informacije, ako je to kasnije. Odustanak morate poslati prije isteka roka, pisano ili na drugom trajnom mediju. Zatim vraćate glavnicu i kamatu za dane u kojima ste novac koristili, najkasnije u roku od 30 dana od slanja obavijesti. Banka nema pravo ni na kakvu drugu naknadu osim naknade jednokratnih troškova koje je platila tijelu javne uprave.

Dvije razlike po režimima vrijedi zapamtiti. Danas ZPK u čl. 14 st. 5 isključuje pravo na odustanak kod ugovora koje zakon nalaže sklapati pred javnim bilježnikom, uz potvrdu bilježnika da su prava zajamčena; u novom zakonu čl. 46 tu iznimku ne ponavlja, ali izostanak u jednom zakonu nije dokaz da je iznimka ukinuta, pa to ostavljamo otvorenim. I drugo, za ugovore sklopljene od 20.11.2026. rok odustanka istječe 12 mjeseci i 14 dana nakon sklapanja ako niste dobili uvjete i informacije, a ako o pravu na odustanak niste uopće bili obaviješteni, rok ne teče.

Ako između informacija i potpisa prođe manje od jednog dana, banka vam od 20.11.2026. mora u roku od jednog do sedam dana poslati posebnu obavijest o pravu na odustanak.

Koliko dugo se čeka isplata, ne piše ni u jednom od dva zakona. Odlučuju ugovor i uvjeti banke.

Nakon potpisa

Otplatni plan možete tražiti besplatno u svakom trenutku, a od 20.11.2026. dobivate ga uz predugovorne informacije, dakle prije potpisa. Plan koji dobijete iz našeg kalkulatora je informativni izračun, ne obrazac banke.

Ako je kamata promjenjiva i raste, banka vas mora obavijestiti 15 dana unaprijed, a vi u roku od tri mjeseca od primitka te obavijesti smijete otplatiti kredit prijevremeno bez ikakve naknade. Od 20.11.2026. uz obavijest ide i novi otplatni plan, a zakašnjela obavijest odgađa primjenu više stope.

Prijevremenu otplatu banka smije naplatiti samo ako su ispunjeni svi uvjeti iz ZPK čl. 16: otplata se događa u razdoblju fiksne kamatne stope, iznos prijevremene otplate u dvanaest mjeseci prelazi 10.000,00 EUR, naknada ne prelazi 1 % otplaćenog iznosa, odnosno 0,5 % ako je do kraja ugovora ostalo manje od godine dana, i nikad ne prelazi kamatu koju biste platili do kraja. Za ugovore sklopljene od 20.11.2026. jedno se mijenja: naknada se računa samo na iznos iznad 10.000,00 EUR.

Ako zakasnite s ratom, teče zatezna kamata, a ne kaznena stopa banke. Za razdoblje 1.7.2026. do 31.12.2026. ona iznosi 5,40 %. Zakon o obveznim odnosima u čl. 29 st. 6 dodaje nešto što malo tko očekuje: ako je ugovorena kamata viša od zatezne, ona nakon dužnikova zakašnjenja prestaje teći. Banka vam u financijskoj poteškoći ne smije naplatiti naknadu zbog neispunjenja, a prije nego što proda tražbinu, pokrene ovrhu ili aktivira zadužnicu, mora vam ponuditi mjeru olakšanja otplate. Naplata po zadužnici ide preko FINA-e, bez suda.

Kad kredit otplatite, instrumenti osiguranja ne prestaju sami. Od 20.11.2026. banka vas u roku od 15 dana mora obavijestiti da je kredit otplaćen i objasniti kako preuzeti zadužnicu i ostale instrumente. Do tada za njima idite sami.

Prigovor se prvo podnosi banci. HNB i HANFA nadziru, ali ne odlučuju o pojedinačnim prigovorima, pa su put do naknade mirenje i sud. Od 20.11.2026. besplatno savjetovanje o dugu pruža Financijska agencija.

Što ovaj vodič ne pokriva

Vodič opisuje nenamjenski gotovinski kredit koji punoljetna osoba uzima privatno, izvan poslovne djelatnosti, kod kreditne institucije u Hrvatskoj. Ne pokriva stambeni kredit, kredit osiguran nekretninom, leasing, kartično zaduženje, dopušteno prekoračenje, kreditiranje obrta ili trgovačkog društva kao poslovnog subjekta ni ponudu nebankovnih vjerovnika, na koje se dio ovdje navedenih pravila ne primjenjuje.

Nekoliko stvari namjerno nismo napisali. HROK ne objavljuje cijenu vlastitog izvješća, pa cijenu ne navodimo. Zaštićeni dio plaće u ovrsi računa se od prosječne neto plaće koju Državni zavod za statistiku objavljuje u Narodnim novinama do 31. prosinca za sljedeću godinu; mehanizam opisujemo, iznos za 2026. nismo potvrdili u glasilu i zato ga ne tiskamo. Rok isplate odobrenog kredita nijedan propis ne postavlja. Pitanje je li uvjetovanje računa ili prijenosa plaće praksa vezanja naše je čitanje. Sudbina javnobilježničke iznimke od prava na odustanak nakon 20.11.2026. ostaje otvorena. Tablicu javnobilježničke nagrade preuzeli smo iz NN 154/2022 kao zadnju objavljenu; kasnija izmjena može promijeniti iznose.

Uvjete, dob, dokumentaciju i naknade provjerite kod svoje banke jer ih svaka postavlja sama. Za ovrhu, blokadu računa, sudužništvo i sporove oko ugovora pitajte odvjetnika. Ovo nije pravni savjet i nad ovom stranicom nije proveden pravni pregled.