Zatezna kamata

Zatezna kamata je ono što dužnik duguje pored glavnice kada zakasni sa ispunjenjem novčane obaveze. U BiH je ne propisuje jedan zakon: svoj zakon o zateznoj kamati imaju Federacija BiH, Republika Srpska i Brčko distrikt, i stope se razlikuju. Svaki od njih se primjenjuje samo ako stopu ne propisuje poseban zakon, i svaki ograničava obračunatu zateznu kamatu na iznos glavnog duga.

Stopa po entitetima

Federacija BiH: 10 % godišnje, a za period kraći od godinu dana primjenjuje se konformni obračun (Sl. novine FBiH 18/20, čl. 3 st. 1 i st. 2). Republika Srpska: 0,03 % dnevno, uz linearan obračun u kojem se stopa množi brojem dana zakašnjenja, dakle 10,95 % na godišnjem nivou bez pripisivanja kamate (Sl. glasnik RS 61/18, čl. 3 st. 2 i čl. 4). Brčko distrikt ima 0,03 % dnevno uvećano za koeficijent rasta potrošačkih cijena u distriktu; koeficijent se objavljuje mjesečno, pa ovdje ne navodimo njegov iznos.

Primjer na zakašnjeloj rati

Rata od 400,00 KM kasni 30 dana. Po federalnom zakonu obračun je konformni, pa se 10 % godišnje svodi na 30 dana i daje 3,15 KM. Po zakonu Republike Srpske stopa je 0,03 % × 30 dana = 0,9 %, što na 400,00 KM daje 3,60 KM. Ista rata i isti broj dana, a 0,45 KM razlike, jer je jedan obračun konformni, a drugi linearan.

Šta provjeriti u ugovoru

Stopa zatezne kamate u trenutku zaključenja ugovora i pravila za njeno prilagođavanje obavezan su element ugovora o kreditu u oba entiteta. Ako vas u toku otplate zadesi teško imovinsko stanje, možete tražiti zastoj u otplati: dok moratorij traje, banka na dospjelo a neizmireno potraživanje ne obračunava zateznu kamatu. To je pravo da tražite, a ne i da dobijete, jer oba zakona kažu da banka moratorij može odobriti.