Zatezna kamata

Zatezna kamata je ono što dužnik duguje uz glavnicu kad zakasni s ispunjenjem novčane obveze. Stopu ne ugovarate ni vi ni banka: propisuje je Zakon o obveznim odnosima i određuje se za svako polugodište. U odnosima u kojima barem jedna strana nije trgovac, a takav je i kredit koji ste kao potrošač uzeli u banci, stopa za razdoblje od 1.7.2026. do 31.12.2026. iznosi 5,40 %.

Tko određuje stopu

Zakon o obveznim odnosima, čl. 29 st. 2: referentnoj stopi dodaju se tri postotna boda u ostalim odnosima i osam bodova u trgovačkim ugovorima. Referentna je kamatna stopa Europske središnje banke na glavne operacije refinanciranja koja vrijedi 1. siječnja za prvo i 1. srpnja za drugo polugodište. Za ovo polugodište ona iznosi 2,40 %, pa zateznu stopu dobijete kad joj dodate ta tri boda. Zbog toga potez ESB-a u rujnu ne može promijeniti hrvatsku stopu prije 1. siječnja 2027.

Primjer na zakašnjeloj rati

Rata od 250,00 EUR kasni 30 dana. Po godišnjoj stopi od 5,40 % to je 250,00 × 5,40 % × 30/365 = 1,11 EUR zatezne kamate. Iznos je malen jer je zatezna stopa niža od kamate na gotovinski kredit. Po čl. 29 st. 6 viša ugovorna kamata poslije zakašnjenja prestaje teći, pa se od tog dana plaća zatezna. Na već obračunate, a neisplaćene zatezne kamate nove zatezne kamate ne teku (čl. 31).

Zašto je nema u efektivnoj kamatnoj stopi

Zatezna kamata je posljedica zakašnjenja, a ne cijena po kojoj ste kredit uzeli, pa se ne pojavljuje ni u rati ni u informativnom izračunu. U efektivnoj kamatnoj stopi (EKS) vidite je samo neizravno: stopa zakonskih zateznih kamata je osnovica na kojoj se računa najviši dopušteni EKS. Potrošaču u poteškoćama s plaćanjem banka ne smije naplatiti naknadu zbog neispunjenja, a zatezne kamate za to pravilo nisu naknada (Zakon o potrošačkom kreditiranju, čl. 16.d).